Repozitorij Univerze v Novi Gorici

Izpis gradiva
A+ | A- | Pomoč | SLO | ENG

Naslov:Wikisource platforma kao biblioteka slovenačke književnosti i kulture
Avtorji:ID Ilin, Darko (Avtor)
Datoteke:.pdf Slovenika_IX-197-213.pdf (236,44 KB)
MD5: 2AD223EC7F7FCDD8C9D217218F98B9F9
 
URL http://doi.fil.bg.ac.rs/volume.php?lang=en&pt=journals&issue=slovenika-2023-9-1&i=8
 
Jezik:Srbski jezik (cirilica)
Vrsta gradiva:Neznano
Tipologija:1.01 - Izvirni znanstveni članek
Organizacija:UNG - Univerza v Novi Gorici
Opis:Cilj ovog rada je da predstavi projekat Wikisource u kontekstu slovenačke kulture i književnosti. Značaj digitalizacije i digitalne humanistike u savremenom društvu veoma je naglašen. Sve više pažnje se pridaje transformisanju štampanog teksta u digitalnu građu, čime bi se demokratizovao pristup bogatstvu baštine jedne kulture. Promenom medija i književni tekstovi menjaju svoj ontološki status, čime se usložnjava proces čitanja zbog postepenog napuštanja kulture štampane knjige, a što značajno obeležava savremenu čitalačku zajednicu. Zato je projekat Mirana Hladnika veoma važan za razumevanje čitanja u digitalnom okruženju jer za cilj ima kreiranje jedinstvene biblioteke slovenačke književnosti na internetu, ali i za omogućavanje korisnicima i korisnicama da se susretnu sa tekstualnom građom koja nije poznata ili se ne nalazi u kanonu kulturnih tekstova. Integrativni pristup Mirana Hladnika, koji je u ovaj projekat uključio i studente ljubljanske slovenistike, pokazao se kao uspešan. Ovaj rad nastoji da osvetli različite aspekte nastajanja i značaja Vikizvornika, kao platforme slovenačke kulture i književnosti, kao i pitanja koja su se pojavila tokom njegovog nastanka
Ključne besede:Vikizvornik, Miran Hladnik, digitalizacija, tekstualnost, kulturna baština
Status publikacije:Objavljeno
Verzija publikacije:Objavljena publikacija
Datum objave:01.01.2023
Leto izida:2023
Št. strani:str. 195-211
Številčenje:Vol. 9, article no. ǂ8
PID:20.500.12556/RUNG-8768 Novo okno
COBISS.SI-ID:181120771 Novo okno
UDK:82.0
ISSN pri članku:2466-555X
DOI:10.18485/slovenika.2023.9.1.8 Novo okno
NUK URN:URN:SI:UNG:REP:GUY5SSZO
Datum objave v RUNG:16.01.2024
Število ogledov:446
Število prenosov:4
Metapodatki:XML RDF-CHPDL DC-XML DC-RDF
:
Kopiraj citat
  
Skupna ocena:(0 glasov)
Vaša ocena:Ocenjevanje je dovoljeno samo prijavljenim uporabnikom.
Objavi na:Bookmark and Share


Postavite miškin kazalec na naslov za izpis povzetka. Klik na naslov izpiše podrobnosti ali sproži prenos.

Gradivo je del revije

Naslov:Slovenika. časopis za kulturu, nauku i obrazovanje
Skrajšan naslov:Slovenika
Založnik:Nacionalni savet slovenačke nacionalne manjine, = Nacionalni svet slovenske narodne manjšine, Nacionalni savet slovenačke nacionalne manjine, = Nacionalni svet slovenske narodne manjšine, Nacionalni savet slovenačke nacionalne manjine, = Nacionalni svet slovenske narodne manjšine, Univerzitet, Filološki fakultet, = Univerza, Filološka fakulteta
ISSN:2466-555X
COBISS.SI-ID:228313612 Novo okno

Gradivo je financirano iz projekta

Financer:ARRS - Agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije
Program financ.:Raziskovalni in infrastrukturni programi ARIS
Številka projekta:P6-0347
Naslov:Historične interpretacije 20. stoletja

Licence

Licenca:CC BY 4.0, Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 Mednarodna
Povezava:http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/deed.sl
Opis:To je standardna licenca Creative Commons, ki daje uporabnikom največ možnosti za nadaljnjo uporabo dela, pri čemer morajo navesti avtorja.

Sekundarni jezik

Jezik:Angleški jezik
Naslov:Wikisource platforma kot knjižnica slovenske književnosti in kulture
Opis:Namen tega prispevka je predstavitev projekta Wikisource, v kontekstu slovenske kulture in književnosti. Pomen digitalizacije in digitalne humanistike je v sodobni družbi zelo poudarjen. Vedno več pozornosti se namenja pretvarjanju tiskanih besedil v digitalno gradivo, s čimer bi se demokratiziral dostop do bogastva izročila določene kulture. S spremembo medija, tudi literarna besedila spremenijo svoj ontološki status, s čimer se stopnjuje proces branja, zaradi postopnega zapuščanja kulture tiskane knjige, kar pomembno zaznamuje sodobno bralno skupnost. Zato je projekt Mirana Hladnika zelo pomemben za razumevanje branja v digitalnem okolju, saj je njegov namen ustvarjanje edinstvene knjižnice slovenske književnosti na spletu, obenem pa uporabnicam in uporabnikom omogoča, da se srečajo z besedilnim gradivom, ki ni znano, ali se ne nahaja v kanonu kulturnih besedil. Integrativni pristop Mirana Hladnika, ki je v ta projekt vključil tudi študente ljubljanske slovenistike, se je izkazal kot zelo uspešen. Pričujoči prispevek ima namen razsvetliti različne vidike nastajanja in pomena Vikivira, kot platforme slovenske kulture in književnosti, ter vprašanja, ki so se pojavila med njegovim nastankom.
Ključne besede:Vikivir, digitalizacija, besedilnost, kulturno izročilo


Nazaj